CRKVA SV. MIHAJLA
Crkva sv. Mihajla nalazi se na malom brijegu sjeveroistočno od Stona. Spada u red malih (4.38 x 2.51 m) dalmatinskih crkvenih građevina 9. do 11./12. stoljeća. Unutrašnjost crkve nekada je u potpunosti bila prekrivena freskama, ali je nažalost zbog ratova, potresa i izloženosti vremenskim neprilikama većina fresaka uništena. Ipak, i danas su u cijelosti očuvane dvije freske: Jedna prikazuje kralja/ktitora sa modelom crkve u rukama, dok druga prikazuje sv. Jurja. Značajna je kruna na glavi vladara koja ide u red kruna hrvatskih vladara prvog stupnja, kao i ukrasi na plaštu vladara s starohrvatskom ornamentikom. Osim fresaka, crkva je bila ukrašena i bogato ornamentiranim kamenim namještajem od kojeg se većina danas čuva u Lapidariju. Iako je crkva uslijed stradanja i obnova ponešto izmijenila svoj izvorni izgled, svakako spada u red vrjednijih očuvanih starohrvatskih sakralnih građevina.
CRKVA SV. MARIJE VELIKE
Na malenoj uzvisini zvanoj „Lužina“, južno od današnjeg Stona nalazi se crkva Marije Velike u narodu poznatije pod nazivom „Gospa od Lužina“. Naziv lužina potječe od latinskog naziva za biljku kaljužnicu koja raste na ovom močvarnom području. Sadašnja crkva izgrađena je na prijelazu 13. u 14. stoljeća, a Dubrovačka republika detaljno je obnavlja kao maticu za poljsku župu oko 1528. godine. Crkva je jedno vrijeme služila i kao sjedište Stonskog biskupa. U crkvi i oko nje pronađen je velika količina ulomaka ukrašenih pleternom ornamentikom koji upućuju da je u blizini današnje crkve ili ispod nje postojala neka ranija građevina. Ulomci se čuvaju u Lapidariju. U crkvi su freske za koje se čini da su iz kasnijeg vremena.
CRKVA SV. MARIJE MAGDALENE
Crkva sv. Marije Magdalene, u narodu poznatije kao crkva sv. Mandaljene nalazi se na uzvisini Gorica u stonskom polju. Crkva je tijekom godina doživjela mnoge preinake pa je teško utvrditi njezin izvoran oblik i izvršiti dataciju. U crkvi i oko nje osim sarkofaga i grobova nisu pronađeni kameni ulomci , ali po načinu gradnje kombinacijom opeke i kamena, upućuju na to da je najstariji dio građevine nastao u 6. st. Do 14. Stoljeća ovo je župna crkva i katedrala Stona. U Lapidariju se čuva freska iz ove crkve. Nažalost, danas su od crkve ostale samo ruševine. Razlog tomu je svakako uz zub vremena i bombardiranje tijekom Drugog svjetskog rata koje je gotovo u potpunosti uništilo crkvu.
CRKVA SV. VLAHA
Izgradnjom Stona na današnjoj lokaciji 1342. Godine počela se graditi i katedralna crkva sv. Vlaha (sada novog zaštitnika Grada jer do sada je to bila sv. M. Magdalena). Crkva je posvećena 1345. g. Ova crkva, s manjim preinakama, bila je u funkciji do potresa 1667. godine, koji je uz Dubrovnik pogodio i Ston. Odlukom dubrovačkog senata, na mjestu srušene crkve, izgradila se nova. Međutim, i ovu je crkvu srušio potres 1843., nakon čega je donijeta odluka da se gradi potpuno nova, sada župna crkva, križnog tlocrta. Crkva je izgrađena 1875. god. Popravljana je nekoliko puta, a nakon teškog i razornog potresa 5.9.1996. god. opet se iz temelja obnavlja i produljena je za 4 metra. Iako njezina obnova još uvijek traje, stonski se puk vratio u svoju crkvu na dan svog zaštitnika sv. Vlaha 3.2.2017. god. Uz srebrom i zlatom ukrašeni zavjetni kip sv. Vlaha, u crkvi se štuje iznimno vrijedna slika Bogorodice s djetetom od A.Rica de Candia (1422 – 1492), kao i moćnik svetaca iz 17. stoljeća.
CRKVA I SAMOSTAN SV. NIKOLE – STON
CRKVA SV. ANTUNA OP. – STON MALI
Župna crkva sv. Antuna op. izgrađena je kao znatno manja crkva 1394. godine. Proširena je 1686. godine. Izduženog je oblika s četvrtastom apsidom a s južne strane nalazi se kapelica. Uz crkvu je sagrađena Luža sa zvonima. Najstarije zvono je iz 1470. godine. U crkvi je masivni kip sv. Antuna op. iz 16. st. kao i oltarni kip sv. Antuna iz 18. st. te slika raspeća Kristova.
CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA – HODILJE, STON MALI
Crkva je iz 16. stoljeća. Više puta obnavljana.
Crkva je iz 12. stoljeća. Uz crkvu je 1404. godine podignut i samostan u kojem su danas sestre Bezgriješnog začeća.
CRKVA SV. NIKOLE – ČESVINICA, STON
Crkva i groblje iz 16. stoljeća.
CRKVA SV. VIDA – LUKA, STON MALI
Crkva i groblje iz 16. stoljeća.
NOVA KAPELA SV. KATE NA GROBLJU U STONU. (2001.)
SV. NIKOLA, DUBA STONSKA – STON MALI
Crkvu gradi Henrik iz Mantove 1464.g.
SV. ANA – STON MALI
Crkva i groblje iz 16. St.
MALA GOSPA NA RUSANU – STON MALI, IZ 16. ST
NAVJEŠTANJE BDM – STON, IZ 15. ST
Nekadašnja župna crkva u Polju. (Ston je nekad bio podjeljen na dvije župe.) U podrijemu ispred crkve su zvona iz 1528.g.
SVI SVETI NA BROCAMA, NA GROBLJU
Crkva je više puta pregrađivana i nije poznata godina prve crkve.
BROCE – STON
Navještenje BDM. Nekada dominikanski samostan s crkvom. Današnja crkva građena 1884. godine.
SV. JERONIM NA KOBAŠU – STON
Crkva sagrađena 1615. godine.
MALA GOSPA NA RUSANU – STON MALI, IZ 16. ST
Na malenoj uzvisini zvanoj „Lužina“, južno od današnjeg Stona nalazi se crkva Marije Velike u narodu poznatije pod nazivom „Gospa od Lužina“. Naziv lužina potječe od latinskog naziva za biljku kaljužnicu koja raste na ovom močvarnom području. Sadašnja crkva izgrađena je na prijelazu 13. u 14. stoljeća, a Dubrovačka republika detaljno je obnavlja kao maticu za poljsku župu oko 1528. godine. Crkva je jedno vrijeme služila i kao sjedište Stonskog biskupa. U crkvi i oko nje pronađen je velika količina ulomaka ukrašenih pleternom ornamentikom koji upućuju da je u blizini današnje crkve ili ispod nje postojala neka ranija građevina. Ulomci se čuvaju u Lapidariju. U crkvi su freske za koje se čini da su iz kasnijeg vremena.
MALA GOSPA NA RUSANU – STON MALI, IZ 16. ST
Na malenoj uzvisini zvanoj „Lužina“, južno od današnjeg Stona nalazi se crkva Marije Velike u narodu poznatije pod nazivom „Gospa od Lužina“. Naziv lužina potječe od latinskog naziva za biljku kaljužnicu koja raste na ovom močvarnom području. Sadašnja crkva izgrađena je na prijelazu 13. u 14. stoljeća, a Dubrovačka republika detaljno je obnavlja kao maticu za poljsku župu oko 1528. godine. Crkva je jedno vrijeme služila i kao sjedište Stonskog biskupa. U crkvi i oko nje pronađen je velika količina ulomaka ukrašenih pleternom ornamentikom koji upućuju da je u blizini današnje crkve ili ispod nje postojala neka ranija građevina. Ulomci se čuvaju u Lapidariju. U crkvi su freske za koje se čini da su iz kasnijeg vremena.
MALA GOSPA NA RUSANU – STON MALI, IZ 16. ST
Na malenoj uzvisini zvanoj „Lužina“, južno od današnjeg Stona nalazi se crkva Marije Velike u narodu poznatije pod nazivom „Gospa od Lužina“. Naziv lužina potječe od latinskog naziva za biljku kaljužnicu koja raste na ovom močvarnom području. Sadašnja crkva izgrađena je na prijelazu 13. u 14. stoljeća, a Dubrovačka republika detaljno je obnavlja kao maticu za poljsku župu oko 1528. godine. Crkva je jedno vrijeme služila i kao sjedište Stonskog biskupa. U crkvi i oko nje pronađen je velika količina ulomaka ukrašenih pleternom ornamentikom koji upućuju da je u blizini današnje crkve ili ispod nje postojala neka ranija građevina. Ulomci se čuvaju u Lapidariju. U crkvi su freske za koje se čini da su iz kasnijeg vremena.
Druge crkve i kapele
– Navještenje B.D.M. iz 15. st. je župna crkva negdašnje župe u Polju. U potrijemu nalazimo zvona, koja su salivena u Dubrovniku 1528. g.
– sv. Jeronim u Polju je iz 1598. g. Crkva je srušena poradi gradnje nove prometnice (1982.), ali je potom pregrađena.
– sv. Katarina – stara kapela služila je kao crkva na groblju. Nova je kapela istog titulara sagrađena 2001. g.
– sv. Nikola u Česvinici iz 16. st. Obnovljena je 1997. g.
– Svi Sveti u Brocama – svetište sadašnje crkve je renesansna crkvica, a lađa je nadograđeno negdašnje dvorište.
– Navještenje BDM u Brocama (sa samostanom dominikanaca) iz 1646. g. Ponovno je građena 1884. g. Obnovljena je 1998. g.
– sv. Jeronim na Kobašu iz 1615. g.
– Gospa Karmelska na Kobašu iz 1676. g.
Crkve izvan uporabe
– Velika Gospa u Lužinama, nekoć katedrala, drži se da je starije Gospino svetište u Hrvata od onog Solinskog.
– crkva Imena Isusova iz 1614.-1673. poznata je kao crkva sv. Liberana. Bila je to crkva bratovštine presv. Sakramenta, koja je utemeljena 1615. g. Do potresa 1996. bila u funkciji, a sad zbog oštećenja nije u upotrebi.
– sv. Mihovil/Mihajlo iz 10/11. st., jedan od najvrijednijih spomenika rane romanike srednjovjekovnog Stona. Ubraja se u južnodalmatinski tip trotravejale s kupolom. Uz crkvu je samostan dominikanskih trećoretkinja iz 16. st. Samostan je imao stanare/dumne do potkraj 1981. g.
– crkva Male Gospe ili Gospica zvala se Gospa od Zamirja i Gospa od Supavla.
– sv. Kuzma i Damjan i sv. Kate je stara kapela s elementima gotike, uz samostan sv. Kuzme i Damjana, dijelom iz 12. a dijelom iz 16. st.
– sv. Petar iz 6. st. To su ostaci zidova na prostoru starog grada (podnožje tvrđave sv. Mihajla).
– sv. Marija Magdalena iz 6. st. Ostaci zidova nekoć katedralne crkve na području starog grada na Gorici.
– sv. Martin – ostaci zidova crkve na podnožju brežuljka Brač s grobljem.
– sv. Ivan – ostaci zidova crkve kod ˝Mlina˝.
– sv. Andrija iz vremena prije 1488. g. Ostaci zidova usred ˝Polja˝.
– sv. Matej u Perunima korištena je do potresa 1996. g. Sada ruševina.
– sv. Ivan između Broca i Kobaša na ˝Jelinjaku˝.
– sv. Stjepan u Stonskom Polju (Bare), ostaci ranokršćanske, a unutar nje manje predromaničke crkve – sačuvani ostaci sjevernog zida.
– sv. Toma u Hrasnom, stanje ruševno.
Povijest nam spominje na desetke nestalih crkvica od Prapatnog, Broca, Česvinice i Malog Stona, kao što su:
– sv. Srđ i Bah u Prapratnom,
– sv. Juraj u Kutima,
– sv. Feliće na Brocama,
– Gospa Karmelska i sv. Antun na Kobašu, a spominje se i
– sv. Jeronim kao posebni zaštitnik na Kobašu,
– sv. Ilija na brdu u Česvinici,
– sv. Jakov i sv. Juraj na podnožju brda ˝Popina˝